Katarakta, kao zamućenje sočiva, dovodi postepeno do pada vida, prvo diskretnih smetnji pri vidu na daleko, a potom sve većih zamućenja do nesposobnosti razlikovanja objekata i lica i nemogućnosti kretanja.

Nastaje iz više razloga, najčešće sa godinama, tzv. senilna. Katarakta postoji i kao urodjena, već kod beba, na rodjenju, obično kod virusnih bolesti u trudnoći (inf. Rubella, herpes virus, CMV) ili nešto kasnije (juvenilna), ili urodjenih anomalija i sindroma (Petersova anomalija, i dr).

U metaboličkim promenama i bolestima (kod diabeta), nekih lekova – kortikosteroidi, trauma, zračenja, teških dehidratacija, često prati visoku kratkovidost, i neke degenerativne, distrofične bolesti oka (retinopatija pigmentosa i dr.). Lečenje je hirurško.

Kada se radi operacija katarakte?

Kada sa prvim zamućenjima nastanu prve smetnje u vidu, kod osoba kod kojih akomodacije već nema, to je momenat za hirurgiju. Zavisno od vrste posla ili životnih navika, svako će različito tolerisati početna zamućenja.

Momenat za hirurgiju je momenat kada pacijentu smeta. Obzirom da je hirurgija katarakte – fakoemulzifikacija – zapravo refraktivna hirurgija minimalnog reza, kojom se koriguje dioptrija, to se ovaj postupak primenjuje i kod pacijenata koji žele da koriguju dioptriju, sa početnom kataraktom, ili bez postojanja katarakte.

Čekanje sazrevanja katarakte, radi operativnog tretmana dovodi ljude bez potrebe u ‘’privremeno slepilo’’ i onesposobljava ih.
Ovakvi drastični momenti teških zamućenja u današnje vreme su nedopustivi, zato što se hirurgija izvodi odmah, pri prvim zamućenjima, onda kada pacijentu smeta. Time se postiže kontinuitet vidne funkcije, istovremeno sa korigovanjem dioptrije.

Operacija katarakte traje veoma kratko, oko 10 minuta. Obzirom da je istovremeno i refraktivna procedura, bolji komfor se dobija operacijom oba oka u istom aktu.

Rez je minimalan /miniinvazivna hirurgija/, pa nema nikakvih konaca, odnosno ušivanja, zarasta brzo. Pacijent već sutradan po kontroli funkcioniše normalno.